Postoji zanimljiv paradoks savremenog načina života: dok sve više govorimo o mentalnom zdravlju, mindfulnessu i izbalansiranom načinu života, istovremeno vrlo malo zapravo pažnje posvećujemo onome što svakodnevno stavljamo na tanjir. Hrana koja podiže nivo anksioznosti često nije očigledna, niti se doživljava kao okidač. Naprotiv, to su namirnice koje su deo naše rutine, brzog doručka, popodnevne kafe ili kasne večere u hodu. Ipak, telo pamti sve.
Nervni sistem reaguje na ono što unosimo, čak i kada mi to ne povezujemo direktno sa raspoloženjem. Zato se sve češće postavlja pitanje: da li ono što jedemo može da utiče na to koliko smo anksiozni tokom dana? Odgovor je kompleksniji nego što deluje, ali jedno je sigurno: određene namirnice mogu pojačati osećaj unutrašnje napetosti i stvoriti osećaj nemira koji često pogrešno pripisujemo još jednom lošem danu.
Skriveni uticaj stabilnosti šećera u krvi
Jedan od manje poznatih faktora koji utiču na anksioznost jeste stabilnost glukoze u krvi tokom dana. Preskakanje obroka, dug period bez hrane ili kombinacija brzih ugljenih hidrata može izazvati pad energije i emocionalnu nestabilnost. Telo tada ulazi u stanje stresa, što se može manifestovati kao nervoza, razdražljivost ili osećaj unutrašnjeg pritiska bez jasnog razloga. Zato se sve više govori o tome da hrana koja podiže nivo anksioznosti nije samo ono što jedemo, već i način na koji jedemo.
Kofein
Kafa je za mnoge ritual, stil života i trenutak kontrole u haotičnom danu. Međutim, kofein stimuliše centralni nervni sistem i može povećati lučenje adrenalina, hormona koji je direktno povezan sa reakcijom bori se ili beži. Kod osetljivijih osoba, ili u kombinaciji sa stresom i nedostatkom sna, kofein može pojačati osećaj nervoze, ubrzanog pulsa i unutrašnjeg nemira. To ne znači da je kafa loša, već da je njeno dejstvo individualno i kontekstualno.
Hrana koja podiže nivo anksioznosti u ovom slučaju nije samo hrana, već i pića sa visokim sadržajem kofeina, uključujući energetske napitke, koji dodatno intenziviraju ovaj efekat.

Prerađena hrana
Brza hrana, industrijski gotova jela i proizvodi sa dugim listama sastojaka često su bogati transmastima, aditivima i visokim nivoima soli. Ove kombinacije mogu uticati na upalne procese u organizmu, što se sve češće povezuje i sa promenama raspoloženja.
Iako ne postoji direktni uzrok u svakom slučaju, istraživanja sve više ukazuju na vezu između ishrane i mentalnog zdravlja. Kada telo konstantno dobija nutritivno siromašnu hranu, nervni sistem može postati osetljiviji na stres. U tom smislu, hrana koja podiže nivo anksioznosti često nije egzotična niti se do nje teško dolazi, već su u pitanju svakodnevne i lako dostupne namirnice.
Šećer
Rafinisani šećer je jedna od najčešće konzumiranih supstanci u današnjoj ishrani, ali i jedan od najpotcenjenijih faktora kada govorimo o anksioznosti. Brzi skok glukoze u krvi može dati kratkotrajan osećaj energije i zadovoljstva, ali ubrzo nakon toga dolazi nagli pad, a sa njim osećaj razdražljivosti, umora i unutrašnjeg nemira.
Ovaj rollercoaster efekat direktno utiče na nervni sistem, pa se anksioznost može pojačati bez jasnog spoljnog razloga. Hrana koja podiže nivo anksioznosti često upravo počinje od slatkiša, gaziranih pića i industrijskih grickalica koje deluju bezazleno, ali imaju snažan metabolički uticaj.
Odnos prema hrani kao deo mentalnog balansa
Ceo (kompleksni) pristup ishrani odavno više ne posmatra hranu samo kao gorivo, već kao deo šireg emocionalnog i psihološkog ekosistema. Ono što jedemo ne utiče samo na telo, već i na način na koji razmišljamo, reagujemo i osećamo. Zato se sve češće govori o emotional eating obrascima i o tome kako male promene u ishrani mogu dovesti do ogromnih promena u svakodnevnom raspoloženju. Hrana koja podiže nivo anksioznosti nije naš neprijatelj, ali može biti signal da telo traži više ravnoteže, stabilnosti i pažnje.
Kada tanjir postaje deo emocionalne slike
Anksioznost je postala gotovo svakodnevno izgovorena reč (i skoro svakodnevna emocija većine nas), pa je veoma važno razumeti da njeni uzroci nisu uvek spoljašnji. Ponekad se kriju u izborima koje pravimo svaki dan, bez mnogo razmišljanja. Hrana koja podiže nivo anksioznosti neće delovati na nas dramatično u jednom obroku, ali kroz vreme može oblikovati način na koji se osećamo. I možda upravo tu leži suština našeg blagostanja, ne u savršenoj kontroli (to je svakako gotovo nemoguće postići), već u saznanju da svaki zalogaj ima svoj uticaj na naš unutrašnji svet.
Foto: kaboompics.com



